Što planiramo učiniti
hISTROX je trogodišnji projekt (2024. - 2027.) koji financira Leverhulme Trust, a koji nastavlja i razvija naš pilot projekt, ISTROX, o istrorumunjskom jeziku i njegovim govornicima. Cilje je ovog novog projekta objaviti pristupačnu Povijest istrorumunjskog jezika, namijenjenu ne samo stručnjacima — poput lingvista, povjesničara ili etnografa — već i široj javnosti, uključujući članove zajednice i njihove potomke u dijaspori. Ovo će biti prvi povijesni prikaz jezika objavljen na engleskom jeziku, za razliku od prethodnih radova koji su uglavnom na rumunjskom ili hrvatskom jeziku. Nadamo se da će ovo povećati dostupnost našeg istraživanja međunarodnoj čitateljskoj publici.
Prvi dio našeg rada bavit će se vanjskom poviješću jezika. Pod tim podrazumijevamo povijest jezika u odnosu na zajednicu koja ga govori, mjesta na kojima se govorio, druge zajednice s kojima su jezik i njegovi govornici došli u kontakt, načine na koje je jezik korišten te stavove govornika i onih koji ga ne govore prema njemu. Za razdoblje sredine i kasnog dvadesetog stoljeća pozvat ćemo preživjele govornike da podijele svoja iskustva i razmišljanja o povijesti jezika i zajednice. Već smo uspostavili kontakte s članovima druge i treće generacije članova zajednica iz Australije i Sjedinjenih Američkih Država, koji su nam pomogli proširiti kontakte i izrazili zanimanje da ostanemo u kontaktu. Potomci govornika istrorumunjskog jezika diljem svijeta još uvijek su zainteresirani za svoje naslijeđe. Interakcija s njima pomoći će nam da saznamo više o njihovom poznavanju jezika i s vremenom im omogućiti da postanu su-stvaratelji novog znanja o jeziku.
Među mnogim pitanjima na koja želimo odgovoriti su:
- Odakle potječe istrorumunjski i gdje se govorio prije dolaska u Istru?
- Kako i zašto se broj govornika smanjio od 1960-ih, kako u Hrvatskoj, tako i u dijaspori?
- Kako, gdje i kada govornici još uvijek koriste istrorumunjski jedni s drugima?
- Kakva je priroda moderne istrorumunjske dvojezičnosti?
Drugi dio Povijesti bavit će se unutarnjom poviješću jezika. To znači da ćemo proučavati razvoj njegove gramatike, glasova i riječi, s posebnim naglaskom na učinke dugotrajnog kontakta s hrvatskim jezikom. I ovdje će važan element biti naše vlastito terensko istraživanje i rad putem interneta s govornicima i zajednicom. Neki primjeri mnogih jezičnih tema koje ćemo istraživati su:
- Obilježavanje glagolskog vida. Ovo je glavna karakteristika glagolske morfologije u slavenskim jezicima, ali ne i u romanskim jezicima. Činjenica da postoji u romanskom jeziku kao što je istrorumunjski jasno ukazuje na utjecaj hrvatskog, no kako je preuzeta iz hrvatskog i koji je rezultat toga?
- Obilježavanje množine kod imenica. Razlika između jednine i množine kod imenica uvelike je izgubljena u istrorumunjskom jeziku. Kako se to dogodilo i koje su posljedice toga za gramatiku u cjelini?
- Promjenjivi rod. Poznato je obilježje rumunjskog jezika i njegovih bliskih srodnika, poput istrorumunjskog, da imaju, ili su nekada imali, velik broj imenica koje su muškog roda u jednini, ali prelaze u ženski rod u množini. Ovaj neobičan fenomen već dugo nestaje iz istrorumunjskog, no njegov nestanak je složen. Što se dogodilo i zašto?
- Brojevi. Istrorumunjski je brojeve posudio iz hrvatskog. Brojevi i brojčana struktura iz oba jezika ponekad koegzistiraju u istrorumunjskom, ali kako i zašto? Njihova koegzistencija čak dovodi do jedinstvenog numerativnog oblika množine imenica.